Lou Marinoff: ”Umjesto prozaka – Platon! Filozofija kao psihološka pomoć”, Zagreb: V.B.Z., 2000. S engleskoga preveo: Dario Borković. (”Plato, not Prozac!”, 1999.)
Knjiga suvremenog američkog filozofa govori o praksi koja u Hrvatskoj još nije poznata: Filozofsko savjetovanje. Riječ je o pokretu začetom početkom 1980-ih u Njemačkoj: filozofi se prihvaćaju zadatka savjetovanja pojedinaca u životnim krizama i nedoumicama. »Živa mudrost filozofije, koja se bavi stvarnim životom i time kako ga živjeti, prethodi institucionaliziranosti filozofije kao umne gimnastike koja sa životom nema ništa.« (str. 19)
Koncipirana je u četiri dijela. Prvi dio, ”Nove primjene stare mudrosti”, objašnjava što je filozofsko savjetovanje, odnos prema dominantnoj analitičkoj filozofiji (dobra za sveučilišta, ali malo toga može reći svijetu), te prema prema psihoterapiji, psihoanalizi i psihologiji (“Terapija, posvuda terapija, a nigdje misli”).
Objašnjen je rad u pet koraka, označenih kraticom POAKR
- Problem
- Osjećaji
- Analiza
- Kontemplacija
- Ravnoteža
Psihološke terapije zastaju na drugom ili trećem koraku. Ključni je četvrti korak, u kojem filozofski savjetnik pomaže pojedincu da se odmakne od neposrednosti svojih problema, osjećaja i analize, te da prihvati opće filozofsko gledište na situaciju. Savjetnik pri tome nudi ideje različitih filozofa, koje bi po njegovoj procjeni konkretnoj osobi u konkretnoj situaciji mogle pomoći. Osobito je zanimljivo da Marinoff pri tome podjednako koristi tri tradicije, začete u razdoblju oko 600. do 400. godine p.n.e. u Grčkoj, Indiji i Kini. »Moje kolege i ja oslanjamo se na kolektivnu mudrost iz prošlosti, kako bismo svoje klijente vodili u filozofskim usmjerenjima koja im pomažu da razriješe ili da nastoje razriješiti svoje probleme.« (str. 68)
Drugi dio naslovljen je ”Bavljenje svakodnevnim problemima” i prikazuje strukturu raznih problema s kojima ljudi dolaze filozofskim savjetnicima, uz “studije slučaja” iz prakse: problemi u vezama, obiteljskom životu, radu, suočavanju sa sredovječnošću, te problemima etike i morala, smisla i svrhe.
Treći dio govori o prakticiranju filozofije o grupama i organizacijama (osobito je značajno objašnjenje “sokratovskog dijaloga”), a četvrti sadrži razne dodatke (kontakti savjetnika i organizacija i dr.).
Knjiga koju bi svaki suvremeni ljubitelj mudrosti morao pročitati, i koja vjerojatno nekima može i pomoći. Postoji naravno barem jedna grupa ljudi kojima filozofsko savjetovanje neće biti od koristi: to su filozofi.
Slijedi (19. srpnja 2012): Nagel (1987)
Mudroljublje 