Uvodi u filozofiju (10): Kalin (2006)

Boris Kalin: ”Povijest filozofije. S odabranim tekstovima filozofa”, Zagreb: Školska knjiga. Udžbenik za gimnazije, 27. izdanje 2006.

Ovo je udžbenik povijesti filozofije za gimnazije, koji je bio korišten 1970-ih i 1980-ih godina. Povučen je promjenom političkog sustava početkom 1990-ih godina. Zatim je tiskano novo, prerađeno i dopunjeno izdanje 2001., te još dva izdanja do 2006.

Radi se o vrlo dobrom udžbeniku, s preciznim i korektnim prikazima učenja pojedinih filozofa, te priloženim izborom kratkih tekstova. To je vrijedilo i za izdanja koja su izlazila u doba komunističke vlasti. Sada je naravno smanjen prostor posvećen Marxu i marksistima, ali prikaz i prije nije bio panegerički. Prošireno je poglavlje “Suvremena filozofija” prikazom niza filozofa XX st. (neki su aktivni i u XXI.). Dodan je ”Pregled razvoja hrvatske filozofije”. (Nažalost, predgled završava sa Vladimirom Filipovićem. U popisu profesora filozofije na Katedri na filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu preskočen je Vladimir Dvorniković, što je “danak vremenu”: Dvorniković je bio integralni jugoslaven po političkom uvjerenju.)

Znatno je proširen ”Uvod”, tako da sada uz prikaz povijesti filozofije knjiga sadrži i značajan “sustavni” prikaz filozofije. Filozofske discipline podjeljene su  ovako:

  1. metafizika i ontologija
  2. antropologija
  3. spoznajna teorija ili gnoseologija
  4. etika
  5. estetika
  6. filozofija prirode

Knjiga je i metodski izvrsno oblikovana, s dobro izabranim naslovima, podjelom na paragrafe, sažecima i pitanjima za vježbu, tako da i danas može poslužiti zainteresiranom učeniku za samostalno proučavanje, a također svakome kao priručnik. Dodani su rječnik, popis literature, kazalo pojmova i kazalo imena. Opća primjedba koja se tu može dati odnosi se na samu zamisao: mogu li se učenici stvarno uživjeti u toliko mnogo situacija i načina mišljenja i procesuirati velik broj informacija u tijeku skromog broja nastavnih sati? Zamisao je možda načelno preambiciozna, ali sprovedena je na optimalan način.

U svim segmentima, riječ je o udžbeniku daleko boljem od ”Male povijesti filozofije” Johannesa Hirschbergera, koja ju je naslijedila u srednjoškolskoj nastavi filozofije 1990-ih godina. Prva rečenica Kalinove knjige glasi »Škola u prvom redu treba učiti misliti.«

Povijest filozofije podijeljena je na četiri razdoblja:

  1. antička
  2. srednjovjekovna
  3. novovjekovna
  4. suvremena.

Ova podjela može zbuniti: kakva je to “suvremena” filozofija koja istovremeno nije “novovjekovna”? Po čemu je Arthur Schopenhauer, rođen 1788. “suvremen”, a trinaest godina stariji Schelling nije? Kalin definira: »Istinski suvremeno je ono što odgovara biti vremena, a ne ono što je naprosto sadašnje, novo, moderno« (str.196), što ne izgleda uvjerljiv razlog za takvu podjelu. Jedan René Descartes npr., kojem se filozofi stalno vraćaju (pa tako npr. i Alain Badiou u gore prikazanom Manifestu za filozofiju), itekako je suvremen.

Slijedi (17. srpnja 2012.): Marinoff (1999)

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s