Čemu?

7. srpnja 2012.

Bilješke o mudrosti, znanosti, mudroljublju

Filozofija je ljubav ka mudrosti, težnja ka mudrosti. U izvoru, kad se pojam pojavio prije 2.500 godina, je jedan skromni pristup: znam da ne mogu stvarno biti mudar, mogu samo težiti mudrosti, truditi se, raditi na tome.

Mogu znati puno više nego drugi ljudi, ali moje neznanje je svakako mnogo veće od mojeg znanja. Ajmo malo skromnosti! A ipak težiti.

Kako je došlo do toga, da se “težnja ka mudrosti” istjera iz “znanosti”, koja se shvaća posve utilitarno?

Možda sam ja anakron, ali nemam osjećaj da su posve različite stvari stvari kad pokušavam shvatiti kako to crne jame isparavaju (posve teorijski problem, aktualan u doba kad sam studirao), kako funkcionira vjetroelektrana (nešto praktično, pa i korisno), treba li dozvoliti homoseksualnim parovima sklapanje braka i usvajanje djece (etički i politički problem), koji je stvarni smisao Kantovih antinomija čistoga uma (problemi metafizike), kakva je bila religija ljudi neolita (nešto što se ne može “kvantificirati”) ili koji je najbolji odgovor za bijelog kad crni igra zmajevu varijantu sicilijanke (sfera čistih misli). Uvijek je u korijenu žudnja za spoznajom (žudnja da se bude mudar).

Mislim da napredak u znanostima ponajviše donose oni, koji imaju u sebi taj ne-utilitarni, filo-sofski, mudroljubni žar, da stvari razumiju, da im prodru u smisao, da budu mudri, a ne samo da dođu do nekog “korisnog izuma”, da “doprinesu dobrobiti ljudi”, da zarade novac, steknu ugled naprave karijeru itsl.. Mislim da je taj izvorni poriv jednak kod fizičara, teologa, umjetnika ili šahista. Prvi poriv je spoznati ono što Aristotel kaže: stvari kojima se bavimo zbog njih samih, ne zbog neke vanjske svrhe.

Može li se mudrost dokazivati? Prije nekoliko dana gledao sma filim “Pogodi tko dolazi na večeru”. Teško je danas zamisliti, da je prije samo 45 godina bilo vrlo hrabro i kontroverzno snimiti film o ljubavi između crnca i bjelkinje. Je li Martin Luther King – propovjednik, govornik i strateg društvenog aktivizma – bio mudar? Rezultati njegovog djelovana su očiti: promijenio je svijet. Vjerojatno bi se njegova uspješnost mogla na razne načine i “kvantificirati”. Možemo li smatrati dokazanim, da je on bio mudar?

A je li bio mudroljub? je li možda filozofija, mudroljublje, osuđena da ne bude pravi put prema mudrosti, nego se do nje dolazi drugim putevima? Postoji izraz “amater” = ljubitelj. Je li “ljubiti mudrost” put ka mudrosti ili samo utjeha što sam nisam mudar, kao što “ljubitelj umjetnosti”, kao “amater”, tek voli i uživa u onome što umjetnik stvori, itd.? Je li filozofija na kraju ipak samo utjeha?

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s