Buran život Inane, sumerske boginje

Povodom solsticijskih blagdana, koga zanima religija nas Sumerijanaca stavio sam na net bilješke Najedanput, vlast dobi žena : Inanna/Ištar (Sumerska teogonija 4). Tu se spominje i moj pajdo Glgameš (na mojoj profilnoj slici) i Enheduana, prva poznata nam pjesnikinja u povijesti.

Inanna-Ishtar ili Ereskigal– Uvodno
Inanna preotme hram E-ana od Ana
-.Inana opije i opljačka En-Kia
– Razaranje planine Ebih
– Vapaj svećenice Enheduanne
– Poema Nin-Me-Sara
– Inanna u podzemnom svijetu
– Zavedena i zadovoljena, donosi plodnost
– Damuzi (Tammuz)

(…) U poemi “Enki i svjetski poredak” (vidi gore, poglavlje o Enkiju) pojavljuje se, »nenadano«, kako Kramer kaže, boginja Inanna, jedna od velikih božanstava Anunakija. Žali se Enkiu da nije dobila dovoljno vlasti. Spominje druge boginje, koje su dobile više od nje. Enkijev odgovor je dug, ali loše očuvan; čini se da ju je bogato obdario, »između ostalog i “pastirskom palicom”, raznim haljinama, ljubavlju prema bitkama i uništavanju, i moći da opčinjuje muškarce. « (Kramer, 1959/1966:111) I tu će moć, prema drugoj legendi, ona upotrijebiti i protiv samog En-Kia! (…)

U spjevu Lugulbanda i Hurum planina Lugulbanda se, ostavljen sam i teško bolestan na planini, molitvom obraća Inani kao »bludnici koja odlazi put javne kuće [to, valjda, nije “javna kuća” u našem smislu, nego hram u kojem služe bludnice-svećenice] i koja zaslađuje ložnice«, »kao ocu (sic! komentira Kramer) koji mu život dade, uputi joj molitvu«. (Kramer, 1959/1966:217-219) O ovoj poemi šire u fajlu “Mezopotamija do Kira” u mapi “Povijest”. Hramske bludnice štovane su u Sumeru. Inanna je boginja slasti tjelesne ljubavi, a ne samo plodnosti, kako inzistiraju čedni moderni tumači mitova. U mitu o Gilgamešu, bludnica Šamhat očito je Inannina učenica odnosno sljedbenica, a sama Ištar se pojavljuje kao pohotnica, koja uništava svoje ljubavnike pa ju Gilgameš odbija. (…)

Inanna ili Nin-anna, “gospodarica neba”. Po nekim navodima, kćerka Nin-lil (i valjda En-lila; Nana im je po gore navedenom mitu prvi sin, imali su i drugu djecu. Po drugom navodu, ona je En-lilova unuka.). Ona kruni sumerske kraljeve dajući im božansko ime, uz redovno svjetovno. (Višić, 1989, str. 23) (…)

Na početku himne, svećenica-pjesnikinja oslovljava i hvali Inanu: »Kraljice sviju Me, blještećeg svjetla / Ženo što život daje« (stihovi 1-2). [Također se početak drugog stiha može čitati kao “zirru”, ženka ptice. (…)

Inanna »sedam Me u svojoj ruci drži«, ona im je čuvar. (6-7) An joj je predao Me (14), ona u život sprovodi njegovu volju (stih 19), »na svetu zapovijed Ana (božanske) riječi zbori « (15) Ako je po onom mitu En-Ki i Inanna, ona se zapravo dočepala me prijevarom. Ovdje, pak, navodi se da je ona dobila ovlaštenja od samog Ana i po njegovoj odredbi obavlja ono što u drugim varijantama obavljaju En-lil i En-ki, tj. provodi njegovu volju. I u tom slučaju odgovara joj nadimak “Moćna kćerka”, nasuprot majci Ninhursag. Može se također reći da su En-lil i En-Ki u svojim funkcijama zamjenjivi sa Anom, da se mogu promatrati kao njegove hipostaze. Međutim, kasnije kaže da je Inana postala moćnija i od samog Ana.

Zatim, pjesnikinja naglo prelazi na to kako je Inana strašna, destruktivna. Normalno, bog-vladar mora imati i osobinu da može biti strašan kada sprovodi svoju volju, taj motiv imamo i kod En-lila i kod En-kija. Ali ovdje je to još više naglašeno. Nekoliko se puta ponavlja epitet » Objesna junica divlja« (za nas zvuči više posprdno, ali očito za Sumerane ima sasvim ozbiljno značenje, kao za nas “divlji bik”) (…)

Da li je svećenica sretna što je kozmosom zavladala žena? Taman posla! Enheduana drhti od straha: »Kraljevstvo neba u posjed dobi žena / Naplavna zemlja [Sumer] kojoj uz noge leži / Ta tako uzvišena žena što čini da s (Urom) gradom drhtim« (77-79)

Enheduanna, ako dobro shvaćam, podsjeća Inannu na njenu raniju dobroćudnu narav, kada je djelovala kao boginja plodnosti, donoseći život, djelujući u skladu s me, tj. poretkom prirode: »Kraljice vesele “ćudi”, radosna srca / (Al’) čiji se gnjev umirit ne da« (40-41), » Umna, mudra, kraljice zemalja svih / Što (sva) stvorenja živa (i) narode brojnima činiš / Ja ti svetu ispjevah pjesmu / Boginjo što život daješ, dostojna Me, čiji kliktaj (životu) uzvišen / Dobrostiva, život što daješ ženo, blistava srca / Ja ti ispjevah pjesmu sukladno s Me« (62-67) Kako izgleda, Inanna je zaboravila na svoju ulogu gospodarice plodnosti, davateljice života; Enhudeanna ju nastoji na to podsjetiti i vratiti je njenim dužnostima. Pjesma sama, “sukladna s me” trebala bi imati magično djelovanje, po općem religijskom duhu toga doba koji vjeruje u magijske moći pomoću kojih čovjek može utjecati na bogove. Božanstva kao An i Inanna su gospodari mea, ali i čovjek koji je “sukladan s me” može na njih utjecati (…)

Onda se opet obraća boginji, laska joj i umiljava se: »Najdraža kraljice, miljenice Ana/ Nek tvoje srce se sveto i dobro, povrati meni« (108-109) Ma znam ja da si ti u duši dobra, samo su ti hormoni malko uzavreli, daj se smiri… 🙂 (…)

Oglasi