Od “filozofije informacije” do “četvrte industrijske revolucije”: mudroslovlje i mudroljublje

Ovaj tekst su dotjerane, sređene i dopunjene moje bilješke u jednoj diskusiji na facebooku, na zidu mojeg fb prijatelja. Nabacao sam neke primjedbe i ideje, o mudroljubnim temama koje me zaokupljaju, pa sam onda malo sredio i još malo nabacao da bih ponovo stvorio nered (jer sam mudro-ljubni prorok, a ne samo mudro-slovni analitičar). Prenaporno bi mi bilo to sređivati u oblik završenog članka. Izostavljam diskusije drugih, jer radi se ipak o neobaveznom, više privatnom mediju.

U časopisu “Politička misao” (br. 2, studeni 2015.) objavljen je pregledni rad Filozofija informacijske revolucije; autor je Željko Ivanković (bivši novinar i diplomat, bio glavni urednik časopisa Banka, doktorirao filozofiju ekonomije u Australiji; postoji književnik istog imena i prezimena).

Sažetak toga članka:U članku se, slijedom knjige Četvrta revolucija (The Fourth Revolution), prikazuje filozofija informacija Luciana Floridija, koji je nastoji afirmirati kao novu “prvu filozofiju” (philosophia prima). Opisuje se Floridijevo tumačenje utjecaja tehnoloških promjena na politiku, društvo, povijest, kulturu. Posebno se analizira pitanje privatnosti. Predstavlja se kako se formira infosfera u kojoj je čovjek samo jedan inforg (informacijski organizam).

U članku ima očito puno posebnih finesa koje bi se moglo zabavljati analizirajući. Onako, na brzu ruku, četiri opaske.

1. Zdrav razum i samosvijest

Analitički filozofi ponekad previše vjeruju svojim analitičkim sposobnostima. Upletu se u skolastičko mudrovanje npr. oko toga “a kakva je razlika između virtualnog i fizičkog umjetnog srca?” ili “između uma Gari Kasparova i Deep Blua?” (ili mojeg i mojeg laptopa, jer obojica imamo u umu program za igranje šaha, iako slabiji od spomenute dvojke)?

Čak i ako imamo problema shvatiti u čemu je razlika, očito jest, da ona postoji i da je velika – to je stvar “zdravog razuma” (uza sva njegova ograničenja).

Predmijevam da je problem u angosakonskoj zadrtosti da se govori samo o “svijesti” i ignorira njemačka filozofska finesa razlikovanja “svijesti”, obične “svijesti-o-sebi” (koju ima i životinja) i “samosvijesti”.

(Njemački Selbstbewusstsein: pojam čije se značenje u filozofiji na hrvatski dobro prevodi kao “samosvijest”, ali nema valjanoga prevoda na engleski. Uz članak na njemačkoj enciklopediji, poveznica “In anderen Sprachen” vodi na engleski tekst “Self-confidence”, a tamo piše da je predloženo da se taj članak spoji s člankom “Self-esteem.” Podrazumijeva se samo psihološko značenje. Postoje i “self-awareness” i “self-consciousness”, ali uvijek postoji problem preklapanja raznih značenja i zastrtosti bitnog mudroljubnog značenja.)

Odbacivanje naizgled ezoteričnog filozofskog pojma, iz anglosaksonskoj tradiciji i mentalitetu odbojnog “njemačkog klasičnog idealizma”, povezano je sa nesnalaženjem “empirista” u elementarnoj empiriji.

Postaje se apstraktan, u Hegelovom smislu te riječi: biti apstraktan znači ne držati se stvari same. A kada smo s-tvar sama mi sami (koji smo također i ne-tvarni), onda je to “svijest o svijesti” i “svijest o svijesti o svijesti” itd., u beskonačnoj regresiji, koja kao završena (aktualna beskonačnost u Cantorovom smislu) jest samosvijest u filozofskom smislu.

Deep Blue i moj laptop (na kojem ovo pišem), ili program za igranje šaha kao ne-materijalni entitet, možda imaju nešto što bismo u širokom zahvatu mogli nazvati “svijest”, kao što možemo govoriti o stupnjevima svijesti u živome svijetu: čovjek, majmun, mačka, miš, žohar, čak i ameba. Mada je ipet očito, da čak i ameba ima neku kvalitetu koju računala i programi nemaju.

Ali računala i programi sigurno nemaju ljudsku samosvijest, koliko god brzo računali. Ni najmodernije superačunalo nije bliže nekoj svijesti-o-sebi nego Harvard Mark I ili sumerski abakus.

(Za njemački klasični idealizam, od Kanta do Hegela, treba primjeniti Wittgensteinov iskaz samo-procjene pri kraju Tractatusa: to su ljestve, kojima se moramo popeti, a zatim ih odbaciti. Ali nas vode na ravan, do koje bez njih ne bismo mogli dospijeti. Nivo “Ich”, “Ja”. Nivo snivanja, stvaranja, nirvane, žudnje, raja, pakla, utopije, transcedencije, smrti i vječnosti. Zašto je to tako? Četrdeset dva.)

2. Objektivno-idealistička ontologija?

Ovo uzdizanje “informacije” na razinu osnovnog ontološkog načela je dosljedno i radikalno ontologiziranje post-modernističke proizvoljnosti u koju upadaju sljedbenici druge suvremene filozofske škole, diskurzivnih analitičara (što je aktualizirano u “ratovima znanosti” 1990-ih).

volim pojmovno transformirati podjelu na “analitičku” i “postmodernu” filozofiju na dualnost konceptualne i diskurzivne analize.

Te, zatim, uočiti da u oba slučaja imamo “analizu”, što je svojstvo filozofije kao mudro-slovlja, dok je u izvornom mudro-ljubnom porivu neizbježan profetski stil (i žudnja ne samo za spoznajom, nego za stvaranjem – izvorni akt sintetskoga uma, samosvijesti, Ich: umna sinteza koju onda razum analizira/interpretira; samo što umova sada ima mnogo), kojeg se uostalom post-modernisti ne odriču, čak štoviše i dapače.

Zato sam npr. spominjao da je Douglas Adams (42) po mom sudu jedan od najvećih filozofa 20 stoljeća (iako nije sofio-log, mudroslovac). Dodao bih recimo i Nela Gaimana, Kurta Wonegata i još neke.

Post-modernisti su fascinirani beskonačnom raznolikošću raznih velikih i malih pripovijesti – naracija, pa onda analiza teži ka dohvatanju diskurzivnih struktura kao van-vremenskih, iza vremenitosti naracije – a “analitički filozofi” fokusiraju se na neki konačan diskurs (bio to idealan jezik, npr. kod logičkih pozitivista, ili “običan” jezik).

A i jedni i drugi mogu se izgubiti u pričama i zaboraviti s-tvaran s-vijet: sastavljen od tvari, koja pruža otpor – ima inerciju, imamasu. Virtualno srce ne pokreće s-tvarno tijelo. Čak i u Matrixu, dok ljudske svijesti živi u iluziji, ljudskom tijelu treba osigurati kisik, vodu, hranu, čišćenje tjelesnih izlučevina (a i suptilnije potrebe, vezane uz ekosferu u kojoj boravimo, npr. održanje simbiotskih mikroorganizama).

3. A što je tu novo?

Čitajući to, i ono što sam prije tu i tamo iz te vrste promišljanja čitao, zapravo, nema ništa fundamentalno novo u odnosu na stvari koje sam čitao prije 40 godina, kad sam se tijekom gimnazije počeo baviti računalima, diskutirati o Turingovim strojevima i Turingovom testu, čitati o općim načelima kibernatike (pojam koji je nekako zaboravljen, a ne bi trebalo) i nešto kasnije opće teorije sustava (a može se dodati i McLuhana i kritičku teoriju društva idr.).

Čini mi se, da je Floridijeva ambiciozna naracija, u odnosu na one uzbudljive proroke i analitičare, kojima se bavih kad sam bio mlad, 1970-ih i 1980-ih (uz ogradu da sam čitao samo ovaj prikaz; općenito malo čitam – tješim se, da je Sturgeonov zakon: “ninety percent of everything is crap”, apsurdno preoptimističan), otprilike kao oni aleksandrijski mudraci koji su sređivali i pojašnjavali dostignutaća svojih predaka (samo što je sad povijest ubrzana, pa je 30 godina kao onda 300). A svijet se sada ponovo mijenja, i na vrhuncu informatičke revolucije najavljuje se nova.

4. Filozofija industrije 3.0 i nailazak industrije 4.0

Ova “filozofija informacija” vezana je uz “Treću industrijsku revoluciju”, vezanu uz elektroniku, komunikacije i informatiku koje stvaraju “infosferu”, pa su tu promišljanja o “virtualnoj stvarnosti”, “mediokraciji”, “Matrixu” isl., puno različitih teoretičara (analitičara) i umjetnika (sintetičara). Samo, opet, zapravo u tom pokušaju sinteze raznih analiza ne vidim ništa uistinu bitno novo.

A kvaka 22 jest, koliko se meni čini, u tome, da se ovaj pokušaj filozofskog uvida bavi nečim što je već na zalasku, kao ona hegelovska filozofska sova koja izlijeće u sumrak.

Moja osobna promišljanja zadnjih godina, a umišljam sebi da su čak i filo-sofska odnosno mudroljubna u srži, te tu i tamo čak sofio-loška odnosno mudroslovna u izvedbi (vidi npr. konceptualnu analizu, prilog filozofiji energetike, u točki 2, “Nova hijerarhija mreža” u članku Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici), usmjerena su na slijedeći korak, koji se, čini mi se događa posljednjih desetak godina u svijetu.

Pojmovi Internet of Things i Industrie 4.0 (video: Industrie 4.0 – The Fourth Industrial Revolution pojavljuju se u posljednjih nekoliko godina, promoviraju se kao strateški pa i politički bitni (u potonjem slučaju od njemačke vlade), vezani uz ono što se zbiva i ono što treba činiti (a filozofija jest = povezati bitak i trebanje). Kreacija, a ne analiza.

Ali smo još u bitnom na stadiju prorokovanja, a ne analiziranja; strast proroka mudrosti mogla bi možda biti povezana s poniranjem mudroljuba, ali i on sam mora prvo umno sintetizirati, da bi onda mogao razumno mudroslovno artikulirati (kao Wittgenstein i Heidegger – dvojica vrlo bliskih mistika; o tome npr. Andrew Weeks: “German Mysticism From Hildegard of Bingen to Ludwig Wittgenstein”).

“Internet stvari”: tvar pruža otpor, potrebna je energija da se otpor savlada. Informacija je suprotnost entropije, a tendencija rasta entropije je osnovni zakon tvarnog kozmosa, uz koji ostajemo vezani. Potrebna je energija, da bismo entropiju savladali i održali svoja tijela kao visokorganizirane sustave daleko od ravnoteže (i svoje mozgove, sjedišta svijesti i samosvijesti).

Čovjek je inf-org u info-sferi, ali je “energ-org” u energo-sferi koja održava eko-sferu. Jest, i ja uživam biti čvor u informacijskom svemrežju, ali moram disati, jesti, mokriti. Moje računalo netko mora proizvesti, netko mora popraviti žice kad se pokidaju itd..

Svijet se mijenja. To sagledati jest mudro-ljubni zadatak današnjice. Mudroslovna sova uzlijeće u sumrak, a mudroljubna ševa cvrkuće u zoru. Prorok ne govori o budućnosti, nego o sadašnjici; ali ne o pukom jest, nego o onome što tek nastaje, izranja, najavljuje se i pojavljuje.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s