Duboka inteligencija: žonglirati proturječnostima?

Jedan moj Fb prijatelj je postao ovo:

The tess of a first-rate inteligence---

Pretpostavljam da je autor ove duboke misli samog sebe u tu skupinu prvorazrednika uvrstio. Pa i ja mogu neskromno reći da tu sebe vidim. 🙂 Pa sam nabacao par svojih dubokih misli.

Kod ljudi koji se bave idejama (ideo-lozi, u najširem smislu riječi – i znanstvenici dakle koji se nikad ne bave naprosto “empirijom” kao takvom) postoji snažna težnja ka polarizaciji, ili-ili pristupu. Dio nas staromodnih “kontinentalnih filozofa” smo pak odgojeni u dijalektici (a neki imamo simpatije i za post-modernu adamsovsku paradoksologiju). Pa onda težimo ne samo kompromisu, nego sintezi i dijalektičkom prevazilaženju (u čemu pak određeni uzor možemo naći u “pre-logičkom” sinkretističkom mitotvorstvu, gdje kontroverzne priče mirno egzistiraju usporedo).

42- Dont Panic

Primjerice, meni važno u posljednje tri godine, u ekonomiji – tržište vs. država. Ono što dokazano u 100% slučajeva dobro funkcionira je neka kombinacija oba vida regulacije ekonomskih tokova – ne bilo kakva, jer sinergija može biti i negativna. Onda polit-ekonomska analiza dovodi na vidjelo koliko je bitan i treći mehanizam regulacije – društveni. (Jedan od čimbenika su onda temeljne društvene ideologije i mentaliteti: pozitivan utjecaj židovstva, protestantizma, šintoizma i konfucijanstva, negativan katoličanstva, pravoslavlja, islama, hinduizma i budizma).

Iako stalno ponavljam da se zalažem za mješovita rješenja (i najbliži mi je njemački model ökosoziale Markwirtschaft, ipak od libertarijanaca bivam proglašen socijalističkim fundamentalistom, a od ljevičara pro-kapitalističkim revizionistom. Doduše, ovo drugo i jest bliže istini, jer, kao npr. i Y. Varoufakis, mislim da u ovom trenutku treba spašavati kapitalizam (i od samih kapitalista) (iako to vjerojatno neće trajati zauvijek – pa ćemo možda u 23. stoljeću stvarno imati startrekovski komunizam).

Također: nacija – individua, muško – žensko, filozofija – znanost, redukcionizam – holizam idr..

Primjeri iz prirodnih znanosti, polarizacija ideja koje su se na kraju obje pokazale točnim: diskusija o nasljeđivanju između ovarista i homunkulista (rješenje je “u sredini”), te o valnoj ili čestičnoj prirodi svjetlosti (rješenje je hegelijanska dijalektička sinteza, pojam koji prevazilazi oba suprotstavljena).

Niels Bohr je, trudeći se oko osnova kvantne fizike, rekao: »Suprotnosti točne tvrdnje je netočna tvrdnja. Ali suprotnosti duboke istine može biti druga duboka istina.«

Na takve je “duboke ideje” mislio i F. Scott Fitzgerald. Moći žonglirati s takvim suprotnostima, jest “duboka inteligencija” – nešto, očito, bitno drugačije nego “visok IQ” (iako vjerojatno postoji korelacija između te dvije sposobnosti).

Mnogi međutim, koji preduboko zarone, utope se.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s