Um i kozmos: kako Jure Zovko iskrivljuje teze Thomasa Nagela

Često vodim okolo po Svemrežju diskusije, u kojima se spominju i za mudroljublje važne teme. Nekako oklijevam staviti to na blog, koji je malo ozbiljniji oblik izražavanja, jer su to tek isječci iz neke Velike Diskusije, koju bi tek trebalo cjelovito oblikovati. Tako, naime, nekako u sebi doživljavam, što je negativno nasljeđe klasičnog filozofskog obrazovanja. A prilično je jasno, da stvarno oblikovati sve to u neku cjelinu – neću nikad.

Nagel, ThomasPrenosim svoj prilog diskusiji koja se pokrenula na portal.connect.znanost org, pod naslovom: “Istaknuti” hrvatski filozof preporuča: “Evoluciju i darvinizam trebalo bi izbaciti iz hrvatskih škola”. Uvodni komentar objavio je 8. travnja Boris Lenhard, molekularni biolog koji radi u Velikoj Britaniji.

On reagira na članak Jure Zovka, profesora filozofije, objavljen 6. travnja na portalu dnevno.hr, pod naslovom: Evoluciju i darvinizam trebalo bi izbaciti iz hrvatskih škola.

Zovko se poziva na knjigu američkog filozofa Thomasa Nagela, objavljenu 2012., “Mind and Cosmos: Why the Materialist Neo-Darwinian Conception of Nature Is Almost Certainly False”, koja je izazvala veliku pažnju šire javnosti, rasprave i kontroverze. Na wikipediji postoji članak o toj knjizi, koji je sasvim kratak ali daje niz važnih poveznica o toj diskusiji. Na hrvatskom, u časopisu “Filozofska istraživanja” br. 130 (br. 2 za 2013) objavljena je recenzija koju je napisao Nino Kadić.

Diskusija na connect.znanost brzo je otišla van konkretnoga povoda. Razvila se općenitija filozofska diskusija između Lenharda i filozofa Pavela Gregorića. To možete pogledati tamo. Ja sam objavio prilog diskusiji, koji ovdje kopiram i lijepim.

Da se od ove zapetljane filozofske diskusije o scijentizmu, svjetonazoru, naturalizmu, dijalektičkom materijalizmu… vratimo na povod – Nagela i Zovka.

Zovko se u svojem tekstu Evoluciju i darvinizam trebalo bi izbaciti iz hrvatskih škola poziva na recenziju njemačkog izdanja Nagelove knjige u “Frankfurter Allgemeine Zeitung”, te navodi:

napominju da bi u Njemačkoj, upravo zato jer Nagel zagovara Hegelov model objektivnoga idealizma, trebalo otvoriti mogućnosti alternativnoga nauka u srednjim školama u odnosu na onaj koji dominira danas, materijalističko neodarvinistički.

Taj prikaz, (autor je Markus Gabriel, profesor filozofije u Bonnu, mlađa generacija – rođen 1980) objavljen je 7. listopada 2013: Thomas Nagel: Geist und Kosmos Da schlug die Natur die Augen auf.

Možemo vidjeti da je Zovko proizvoljno i izopačujuće interpretirao slijedeću rečenicu:

Bleibt zu hoffen, dass man dieses Buch hierzulande besser als in den Vereinigten Staaten verstehen wird, da wir noch das angemessene Wort einer Geisteswissenschaft haben, die weiß, dass Wert und Wahrheit im Zentrum der menschlichen Lebensform stehen.

Ne spominje nikakav “alternativni nauk u srednjim školama”. Moj prevod (molim ne zamjerite ako nije najbolji): Možemo se nadati, da će ova knjiga biti bolje shvaćena u ovoj zemlji nego u Sjedinjenim Državama, jer još uvijek imamo odgovarajuću riječ “Geisteswissenschaft”, koja upućuje, da su istina i vrijednosti u središtu ljudskog oblika života. Predmijevam, da se radi o razlici prema engleskom pojmovlju, da se govori o “humanities” koje su isključene iz oblasti “znanosti” (science, Wissenschaft), bave se samo “literaturom” (dapače, tu onda post-moderno “anything goes”, nema znanosti – nema kriterija istinitosti), dok su u hrvatskom, francuskom, ruskom idr. to “humanističke znanosti”, a u njemačkom “Geisteswissenschaften”, znanosti o duhu.

Vezano je to i s “ratovima znanosti” i s podjelom na “kontinentalnu” i “analitičku” filozofiju. Potpuno odbacivanje Nagelovih razmišljanja od strane Stevena Pinkera i Daniela Dennetta simptom je toga, što se on od analitičke okreće ka kontinentalnoj tradiciji (razdjelnicu čine post-kantovski njemački idealisti, osobito Hegel, koje anglosaksonska tradicija generalno ignorira, a analitička odbacuje).

Zovko pogrešno tumači ovu rečenicu, kao i same Nagelove ideje. Nagel izričito odbacuje ideju Boga, ideju neke nad-prirodne sile, neke van-prirodne instance na koju bismo se mogli pozivati objašnjavajući prirodna zbivanja. Duh (um) je unutar prirode (panpsihizam). Nagel zastupa “prirodnu teleologiju”; spominje Aristotelovu ideju teleologije bez intencije. On je ateist i može se reći naturalist, iako ne i materijalist ili fizikalist.

Jedan prikaz diskusije u SAD i opsežan komentar: Michael Chorost: “Where Thomas Nagel Went Wrong”

Whatever the validity of this stance, its timing was certainly bad. The war between New Atheists and believers has become savage

Autor ovog komentara navodi, da Nagel propušta navesti mnoge teoretičare, koji su zastupali i zastupaju slične ideje.

Natural teleology is unorthodox, but it has a long and honorable history. For example, in 1953 the evolutionary biologist Julian Huxley argued that it’s in the nature of nature to get more advanced over time. (…) More recently, Kevin Kelly, founding editor of Wired, made the case for teleology as clearly as could be in his book What Technology Wants: “Evolution … has an inherent direction, shaped by the nature of matter and energy.” That is, there may be laws of nature that push the universe toward the creation of life and mind. Not a supernatural god, but laws as basic and fundamental as those of thermodynamics. Robert Wright said much the same in Nonzero: The Logic of Human Destiny: (…)

O complexity theory:

Some scientists think that increases in complexity also happen “actively,” that is, driven by physical laws that directly favor increases in complexity. As a group, these scientists have no sympathy for intelligent design. However, they do see reasons to think that seen as a whole, life does go from simple to complex, from instinctual to intellectual. And they are asking if there are fundamental laws of nature that make it happen.

Zaključak o važnosti postavljenih pitanja, ali i manjkavosti obrade:

A really good book on this subject would need to be both scientific and philosophical: scientific to show what is known, philosophical to show how to go beyond what is known. (A better term might be “metascientific,” that is, talking about the science and about how to make new sciences.)

Fizičar Adam Frank piše u komentaru Nagelove knjige:

Now, given that I’m a physicist, you might expect me to slam Nagel for being hopelessly lost in the weeds. The truth is, while I deeply suspect he is wrong, I do find his perspective bracing. Given his atheism, the question Nagel is really asking is stunning: (….) Still, once I got past Nagel’s missteps on Darwin, I found his arguments to be quite brave, even if I am not ready to follow him to the ends of his ontology. There is a stiff, cold wind in his perspective. Those who dismiss him out of hand are holding fast to a knowledge that does not exist. The truth of the matter is we are just at the beginning of our understanding of consciousness and of the Mind.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s