Uvodi u filozofiju (17): Russell (1959)

Bertrand Russell: “Mudrost Zapada”, Split: Marjan tisak, 2005. Preveli: Marija i Ivan Salečić. (“Wisdom of the West”, 1959.) Ovo izdanje, koje se prodavalo uz dnevne novine “Slobodna Dalmacija”, reprint je  izdanja iz 1970. Zato će čitatelj ponekad biti zbunjen danas zastarjelom terminima i pravopisom, a ima i tiskarskih grešaka.

Obavezno štivo za ljubitelja mudrosti

Jedan od najvećih filozofa 20. stoljeća objavio je ovu knjigu u starosti od 87 godina. Pisana je jasnim stilom, svojstvenom Russellu. Rijedak slučaj da vrhunski mislilac napiše objektivan prikaz raznih filozofskih učenja, uključujući i svoje suvremenike; naravno, onoliko objektivan, koliko je u filozofiji to uopće moguće. Zato je ovo nezaobilazno štivo za svakoga, koga filozofija zanima.

Uz prikaz pojedinih učenja, ukratko prikazuje društvene okolnosti u kojima su nastajala. Russell upozorava da se filozofija ne može definirati. »Svaka je definicija sporna i već sadrži filozofski stav. Jedini način da se dokuči što je filozofija jest da se filozofira.« (str. 7) »U filozofiji nisu toliko važni odgovori koliko pitanja.« (str. 18)

Nerazumijevanje egzistencijalizma

Kad je riječ o egzistencijalizmu, Russellov je prikaz manjkav; neminovna posljedica činjenice da se radi o načinu mišljenja koji mu je tuđ.  Za Russella je egzistencijalizam pretežno »emocionalni prosvjed iz psiholoških razloga« (str. 304).  Martin Heidegger, jedan od ključnih mislilaca 20. stoljeća, prikazan je u samo nekoliko redaka; Russell kaže da se tu »jezik razulario« te da se »psihološko opažanje protura kao logika« (str. 303). Heidegger psihološkom razmatranju tjeskobe, koje vodi na misao o Ništa, daje ontološko značenje. Russell smatra samorazumljivim da jedino razum ima “ontološki značaj”, a emocije ne, s čim se ne moraju svi složiti.

Filozofija matematike i Russellov paradoks

Sebe samog Russell spominje skromno, tek u prikazu novije filozofije matematike. Spominje djelo “Principia Mathematica”, koje je napisao zajedno sa Whiteheadom, nastojeći razviti teoriju prirodnog broja, kojom bi se pokazalo da je čista matematika samo produljenje logike (logicizam). Navodi i paradoks u vezi s “klasom svih klasa koje nisu članice sebe samih” (Russellov paradoks). Ne navodi međutim Gödelove teoreme, koji su pokazali načelnu neostvarivost logicističkog programa.

Na raspuću “analitičke” i “europske” filozofije

Čitatelj navikao na preglede povijesti filozofije koje su pisali europski “kontinentalni” autori, zamijetit će da kod Russella nema posebnog poglavlja Klasični njemački idealizam. Kantu i Hegelu posvećena je znatna pažnja, ali u okviru poglavlja “Prosvjetiteljstvo i romantizam”.

Mislioci engleskog govornog područja (“anglosaksonski”), iako uvažavaju Kanta, ne pridaju njegovom “kopernikanskom obratu” ono značenje, koje mu pridaje “kontinentalna” tradicija. Tako su nastale dvije grane filozofskog mišljenja, koje se u XX. stoljeću razlikuju kao “analitička” i “europska”. Russell pripada “anglosaksonskoj” tradiciji, ali visoko uvažava “kontinentalnu”. Bitno je utjecao na analitičku školu, ali je nezadovoljan njezinim razvojem.

Nezadovoljstvo “analitičkom skolastikom”

Prikaz razvoja “mudrosti Zapada” započinje s Talesom i ide standardnim redoslijedom, završavajući sa Wittgensteinom, Russellovim učenikom i nastavljačem, koji ga je slavom i utjecajem prevazišao, a kasnije se od njega znatno udaljio. Russell nije zadovoljan razvojem škole “lingvističke analize” (Analitička filozofija) koja je uslijedila. »Pojavila se jedna nova vrsta skolastike i poput svoje srednjovjekovne prethodnice tjera samu sebe na prilično uski puteljak.« (str. 309) Već u predgovoru (str. 5) ironično spominje one koji misle da je filozofija počela 1921. (godina objavljivanja Wittgensteinovog “Tractatus logico-philosophicus”).

Slijedi (25. srpnja 2012): Sršen (2002)

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s