Uvodi u filozofiju (4): Bochenski (1958.)

J. M. Bocheński: “Uvod u filozofsko mišljenje”, Split: Verbum, 1997. Prijevod s njemačkog: Ivan Šestak. Pogovor: Ivan Macan. (”Wege zum philosophichen Denken”, Freiburg im Breisgau, 1991.)

Knjižica poljskog autora (piše uglavnom na njemačkom) analitičke orijentacije (također je i katolički redovnik, dominikanac), nastala na temelju popularne serije radijskih predavanja iz 1958.. Doživjela je (do 1997.) 23 izdanja u preko 200.000 primjeraka, te je prevedena na desetak jezika. Namijenjena je dakle potpunim laicima.

Deset “meditacija”

U deset kratkih predavanja (ili, kako sam kaže, “meditacija”), autor razmatra značenje temeljnih pojmova: zakon, filozofija, spoznaja, istina, mišljenje, vrijednost, čovjek, bitak, društvo, apsolutno. Razlaže problem i moguća rješenja polazeći od onog gledišta koje sam smatra ispravnim; ističe da “objektivnog” prikaza filozofskih temeljnih problema nema i ne može biti. (str. 6) Stil je izrazito jasan, jednostavnim riječima zahvaćene su razne postojeće koncepcije. Dakako, čitatelj se ne mora uvijek složiti s autorovim pristupom. S raznih stajališta moglo bi se zamijeriti preveliko simplificiranje, a ponuđena rješenja kao zastarjela metafizika.

Osobenost filozofije nasuprot drugim znanostima

O filozofiji veli: »Svatko bar ponekad filozofira, i ima malo riječi koje bi imale tako mnogo značenja kao “filozofija”.« (str. 19) Zastupnici različitih koncepcija kažu o zastupnicima drugih da uopće nisu filozofi. (str. 25) Nasuprot suvremenim smjerovima koji reduciraju područje filozofije na neko posebno područje (spoznaja, vrijednosti, čovjek, jezik), Bocheński brani klasični stav da je filozofija »univerzalna znanost«. Ona se bavi svim problemima kojima se bave i posebne znanosti, ali razlikuje se po svojom metodi i po svojem kutu gledanja: ona se ne odriče nijedne moguće metode, te svaki predmet promatra pod vidikom njegovih granica i temelja. Postavlja pitanja koje posebne znanosti ili ljudi u svakodnevnici ne postavljaju: što je to spoznaja, što je zakon, što je smisao isl.

Slijedi (12. srpnja): De Botton (2000)

Oglasi

3 misli o “Uvodi u filozofiju (4): Bochenski (1958.)

  1. *S raznih stajališta moglo bi se zamijeriti preveliko simplificiranje (..)*

    Što bi to u ovom kontekstu značilo “preveliko simplificiranje”? Jer ako usporedimo na primjer ovu knjižicu s Nagelovim “Što sve to znači?” definitivno možemo vidjeti više simplifikacije u Nagela nego Bochenskog. To naravno ne znači da su te simplifikacije trivijalnosti ili banaliziranje same problematike/tematike, nego baš suprotno. A i omogućuju potpunim nepoznavateljima filozofije da se lakše njome upoznaju.

    *(…) a ponuđena rješenja kao zastarjela metafizika.*

    Ne vidim kako bi, na primjer, u meditaciji “Apsolut” autorovo isticanje kako se problem analogije bitka – analogia entis – može danas puno bolje postavit i rješit uz pomoć modalne logike moglo nazvati “zastarjelom metafizikom”!? Modalna logika nije “zastarjela metafizika”, nego jak instrumentarij koji se koristi u raznim fil. disciplinama (a sjetimo se i Godelovog ontološkog argumenta unutar prirodne dedukcije i modalne logike). Isto tako, ne vidim kako bi autorovo zanimljivo isticanje da je A. Church, eminentni matematički logičar, branio ne tako davno na jednom skupu matematički platonizam s dosta velikom snagom isto moglo nazvat nečim zastarjelim!? To su samo dva momenta koja ističem.

  2. Ovo sam davno pisao, pa nisam sad u stanju vratiti se čitanju te knjige i diskutirati o detaljima.

    U svakom slučaju, hvala na prilogu! Kako bilo, smatram ovu knjižicu vrijednom čitanja!

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s